Zagreb / Sarajevo / Beograd, 31. svibnja 2022.
Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj zahtijevaju od lokalne vlasti i prijedorske policije da prestanu sa sabotiranjem obilježavanja Dana bijelih traka.
Inicijativa “Jer me se tiče” od 2012. godine organizira okupljanje i mirnu šetnju građana koji nošenjem bijelih traka iskazuju sjećanje na žrtve nesrpske nacionalnosti koje su prije 30 godina ubijene, protjerane i nestale u Prijedoru.
Umjesto da iskažu poštovanje prema žrtvama, prijedorske vlasti godinama ne samo da ignoriraju Dan bijelih traka, nego su jučer, 30. svibnja proslavile “30 godina od odbrane grada” što predstavlja veličanje zločina s obzirom da je samo tog dana ubijeno 56 civila. Pored toga, Policijska uprava Prijedora jučer je zabranila održavanje tradicionalne mirne šetnje, a okupljanje je ograničila samo na prostor gradskog trga s obrazloženjem da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi u slučaju da se održe sva okupljanja “došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja”.
Tom odlukom ograničilo se pravo na mirno okupljanje inicijative “Jer me se tiče”, koja dostojanstveno, godinama, bez ijednog incidenta, održava komemoracije za ubijene civile. Vlasti su dužne aktivno sudjelovati u kreiranju atmosfere u kojoj mirovne komemorativne prakse neće biti meta nasilnika niti poligon za popularizaciju nacionalističkih politika.
Također, lokalne vlasti nisu reagirale na najave da će danas u Prijedoru biti organizirana i proslava rođendana mađarskog autokrata Viktora Orbana i medijskog mogula Željka Mitrovića – čija propagandna mašinerija već desetljećima njeguje kulturu poricanja zločina i inducira mržnju – koja ima za cilj marginalizaciju Dana bijelih traka.
Obveza i odgovornost vlasti u Prijedoru je da njeguje sjećanje na sve žrtve ratnih zločina i zato apeliramo da čim prije realiziraju inicijativu za izgradnju spomenika djeci ubijenoj u zločinima na teritoriju ove općine koji će žrtvama priznati njihovu patnju, a društvu ostati kao podsjetnik da se zločini nikad ne ponove.
Podsjećamo, lokalne vlasti bosanskih Srba su 30. svibnja 1992. godine, preko Radio Prijedora naredile nesrpskom stanovništvu da označi svoje kuće bijelim plahtama. Potom su ih prisilili i da nose bijele trake na rukavima, a kretanje im je bilo ograničeno policijskim satom i kontrolnim točkama.
Na području općine Prijedor je 1992. godine stradalo više od 3.000 civila, a iz te općine se iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za zločine na teritoriju općine Prijedor tokom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pravomoćno je osuđen gotovo cijeli vrh Republike Srpske na čelu s Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. Pred MKSJ, za čije osnivanje je jedan od razloga i otkriće prijedorskih logora, osuđeno je i više pripadnika policije, zapovjednika sigurnosti i vođa smjene straže logora “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, kao i više predstavnika lokalnih vlasti.
U lipnju 2021. godine, Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) je zapovjedniku Glavnog štaba VRS, Ratku Mladiću izrekao drugostupanjsku presudu, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Mladić je, između ostalog, osuđen za progon, istrebljenje, ubojstvo, deportaciju i prisilno premještanje u općinama širom BiH, među kojima je i Prijedor. Iako je Ratko Mladić jedini visokorangirani časnik VRS osuđen za zločine u Prijedoru, od srpnja prošle godine na stotine murala i grafita u gradova širom Srbije i BiH ispisano je u njegovu čast.
Dan bijelih traka za sve predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj treba biti opomena da prestanu s praksom nepoštovanja žrtava ratnih zločina.
Zato i danas, na 30. obljetnicu obilježavanja ratnih zločina u Prijedoru, apeliramo na tužiteljstva triju država kao i ostalih zemalja u regiji da ulože sve napore te da surađuju u cilju efikasnijeg i pravičnog procesuiranja ratnih zločinaca, a ne da njeguju praksu odbijanja preuzimanja kaznenog progona od tužiteljstava susjednih zemalja.
Podsjećamo i da izvršne vlasti država u regiji, umjesto da slave ratne zločince, imaju obavezu i odgovornost svoj fokus usmjeriti na izgradnju inkluzivne kulture sjećanja na žrtve neovisno o njihovom etničkom podrijetlu ili nacionalnoj pripadnosti, stvarajući tako doprinos garanciji neponavljanja te primjenjujući znanje stečeno lekcijama iz prošlosti.
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), zajedno s Inicijativom mladih za ljudska prava u Srbiji i Hrvatskoj (YIHR Srbija i YIHR Hrvatska) ovim povodom sa zajedničkom porukom “Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne zaboravimo” poziva nadležne organe i institucije da, u ime ljudskosti, poštovanja i tolerancije a prije svega kao zalog budućnosti, aktivno pristupe procesuiranju zločina kao i izradi i implementaciji dostojne memorijalizacije ubijenih stanovnika Prijedora.