Način na koji društvo pamti nasilne sukobe duboko oblikuje njegovu sadašnjost i budućnost. U poslijeratnim kontekstima poput Hrvatske, kolektivno sjećanje uglavnom je institucionalizirano kroz selektivne, etnički ekskluzivne i militarizirane narative koji daju prednost iskustvima boraca, dok se marginalizira patnja civila, osobito manjinskih zajednica.
Takvi pristupi jačaju društvene podjele, normaliziraju nejednakost u priznavanju i perpetuiraju političku manipulaciju prošlošću. Program Sjećanja odgovara na ove izazove uspostavljanjem uključivog, na civile usmjerenog sjećanja kao normativnog i institucionalnog standarda. Sjećanje se ne tretira samo kao simboličko ili komemorativno pitanje, već kao temeljno pitanje ljudskih prava, izravno povezano s dostojanstvom, jednakosti, prevencijom budućeg nasilja i demokratskom otpornosti. Program Sjećanja kombinira trajne institucije, obrazovanje vezano uz mjesta i sjećanje vođeno od strane mladih kako bi se osiguralo da patnja civila bude priznata kroz generacije i geografske kontekste. Umjesto oslanjanja na povremene komemoracije, program nastoji stvoriti trajne strukture koje: (i) očuvaju i predstave individualna iskustva civila, (ii) transformiraju mjesta zapostavljenosti ili poricanja u mjesta sjećanja, te (iii) osnaže mlade da kritički i odgovorno pristupe prošlosti. Utemeljujući sjećanje na ljudska prava i univerzalno dostojanstvo, program aktivno suprotstavlja poricanju, relativizaciji i nacionalističkoj prisvajanju sjećanja.
Muzej sjećanja na civilne žrtve rata – Inicijative za uključivo sjećanje rijetke su i do sada gotovo isključivo dolaze iz organizacija civilnog društva. Institucionalno podržani napori komemoracije uglavnom su jednosmjerni, fokusirani prvenstveno na borce, dok se civili, osobito oni iz manjinskih zajednica, zanemaruju. Zbog toga je prije nekoliko godina YIHR Hrvatska pokrenula zagovarački napor za osnivanje Muzeja sjećanja na civilne žrtve rata, uz mentorsku podršku Međunarodne koalicije mjesta savjesti i financijsku potporu Francusko-njemačkog kulturnog fonda. Muzej je zamišljen kao dinamična institucija koja istražuje, prikuplja i čuva sjećanja civila te obitelji i prijatelja civilnih žrtava rata. U početku je YIHR Hrvatska imala podršku drugih značajnih aktera, uključujući Predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture. Međutim, Grad Petrinja, gdje je muzej prvotno planiran, povukao je podršku pod pritiskom nacionalističkih političkih aktera. Budući da je društvena potreba za mjestom uključivog sjećanja na rat samo rasla, tijekom ovog strateškog razdoblja YIHR Hrvatska će osnovati i raditi na otvaranju Muzeja sjećanja na civilne žrtve rata u Zagrebu. Muzej će također održavati izložbe u manjim zajednicama koje su posebno pogođene ratom. Time će se ostvariti vizija stvaranja središnjeg prostora za uključivo sjećanje u Hrvatskoj, doprinijeti razumijevanju različitih perspektiva i iskustava te pomoći u smanjenju društvenih podjela nastalih uslijed nedavnih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire regije. Muzej će također nuditi decentralizirane programe usmjerene na obilježavanje neobilježenih mjesta patnje, transformirajući ih iz mjesta zaborava u mjesta sjećanja. To će uključivati i razvoj edukativnih tura za mlade.
Škola mira – Dok dominantni narativi ratova 1990-ih naglašavaju nasilje i podjele, znatno manje pažnje posvećeno je lokalnim iskustvima mira, solidarnosti i zaštite civila. Jedno takvo iskustvo nalazi se u Gorskom kotaru, koji je ostao jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj gdje je mir očuvan tijekom sukoba 1991.–1995., zahvaljujući svjesnim, lokalno vođenim naporima za očuvanje međunacionalnog povjerenja i dijaloga. U središtu ovog napora bio je profesor Franjo Starčević, filozof i pedagog iz Mrkoplja, koji je posredovao u komunikaciji između hrvatskih i srpskih vođa zajednica, te je 1994. godine osnovao originalnu Školu mira, okupljajući hrvatsku, srpsku i bošnjačku djecu za zajedničko učenje i međukulturnu razmjenu tijekom rata. Unatoč značaju, nasljeđe Škole mira i šire goranske mirovne inicijative ostaje nedovoljno dokumentirano i uglavnom odsutno iz javnog diskursa i obrazovanja. Arhivski materijali su raspršeni, a mlađe generacije uglavnom nisu upoznate s ovim primjerom aktivnog, lokalno održavanog mira. Kao odgovor, YIHR Hrvatska, u suradnji s akademskim institucijama, partnerima civilnog društva i lokalnim akterima, obnovit će i dalje razvijati Školu mira u Mrkoplju kao obrazovnu inicijativu temeljenu na baštini mira. Tijekom ovog strateškog razdoblja, Škola će funkcionirati kao platforma za obrazovanje o miru, međugeneracijsko učenje i građanski angažman, povezujući lokalno povijesno iskustvo s suvremenom praksom ljudskih prava i izgradnje mira u Hrvatskoj i širem regionu.
Mladi pamte (The Youth Remembers) – Sve veći porast etnonacionalističkih stavova među mladima u Hrvatskoj odražava širi problem: uzastopne generacije nisu značajno uključene u odgovoran javni diskurs o ratovima 1990-ih, tranzicijskoj pravdi i uključivom sjećanju. U javnom prostoru i političkoj raspravi, selektivni narativi koji izostavljaju ili marginaliziraju patnju civila i kontroverzne aspekte nedavne prošlosti i dalje oblikuju kako mladi razumiju povijest, identitet i prava. To doprinosi predrasudama, međunacionalnom nepovjerenju i otporu prema odgovornom suočavanju s prošlošću. Kao odgovor, YIHR Hrvatska razvila je inicijativu Mladi pamte kao strukturiranu, na mlade usmjerenu inicijativu koja omogućuje mladima aktivno sudjelovanje u istraživanju zapostavljenih ili zaboravljenih epizoda i mjesta patnje iz ratova 1990-ih i ranije. Kroz edukativno-aktivističke aktivnosti, studijske posjete neobilježenim ili slabo prepoznatim mjestima patnje civila, kritičku refleksiju, javne izložbe i zagovaranje, sudionici uče prepoznavati i dokumentirati višestruke utjecaje sukoba, izazivati isključujuće narative i zalagati se za uključivu kulturu sjećanja. Tijekom ovog strateškog razdoblja, YIHR Hrvatska će operativno provoditi inicijativu Mladi pamte kao središnju komponentu svojeg programa Sjećanja. To je namijenjeno povećanju sudjelovanja mladih, jačanju obrazovnih i zagovaračkih elemenata te povezivanju iskustvenog učenja s širim javnim angažmanom i institucionalnim sjećanjem kroz izložbe, javne akcije i partnerstva s obrazovnim institucijama. Time će YIHR Hrvatska pomoći u oblikovanju generacije mladih opremljene za sprječavanje zaborava, promicanje uključivog sjećanja i jačanje tolerantnijeg i na pravima temeljenog društva.