Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) pozivaju mlade autore i autorice od 18 do 30 godina da se uključe u projekt posvećen promišljanju antifašizma – kao povijesnog nasljeđa, živog društvenog koncepta i temeljne ljudskopravaške vrijednosti.
Opći zahtjevi
Opseg teksta: 3000 – 7000 znakova s razmacima (iznimno kraći ili duži radovi mogu biti prihvaćeni ako forma to opravdava)
Format: .docx
Font: Times New Roman ili sličan čitljiv serifni font, veličina 12
Prored: 1,5
Poravnanje: obostrano
Naslov: obavezan
Lead: obavezan ispod naslova (2–3 retka) te sažima temu i ključni argument teksta
Podnaslovi: preporučeni kod analitičkih i istraživačkih tekstova
Vrste tekstova i specifične smjernice
1. Eseji, kritike i analitički tekstovi
– Trebaju imati jasnu tezu ili problemsko pitanje.
– Poželjno je kritičko suočavanje s navedenim izjavama, diskursima ili praksama (npr.
ustaštvo, ZDS, povijesni revizionizam, instrumentalizacija antifašizma).
– Argumentacija treba biti razrađena, koherentna i potkrijepljena primjerima (medijski
diskurs, političke izjave, zakonski okvir, kulturne prakse).
– Reference i citati nisu obavezni, ali mogu biti u tijelu teksta.
2. Istraživački radovi
– Moraju jasno naznačiti predmet istraživanja i metodologiju (analiza diskursa, analiza medija,
intervjui, arhivska građa, osobno terensko iskustvo i sl.).
– Nije nužno slijediti strogo akademski format, ali je važno: jasno razlikovati činjenice,
interpretaciju i stav autora/ice.
– Preporučuje se harvardski sustav citiranja (autor, godina), a reference se navode u tijelu teksta,
u zagradi te se kod izravnih citata navodi i broj stranice: (Jovanović, 2021: 45).
– Fusnote se mogu koristiti za dodatna objašnjenja, ali ne kao primarni sustav citiranja.
– Na kraju teksta, pod naslovom Literatura ili Izvori navode se izvori, abecednim redom prema
prezimenu autora/ice.
3. Osobne refleksije, svjedočanstva i iskustveni tekstovi
– Mogu biti pisani u prvom licu.
– Fokus može biti na: osobnom susretu s diskriminacijom, govorom mržnje ili povijesnim
revizionizmom te na aktivizmu, obrazovanju, umjetničkom ili novinarskom radu.
– Subjektivnost je dopuštena i poželjna, ali tekst treba imati širi društveni kontekst, a ne ostati isključivo na razini osobne ispovijesti.
4. Književni, hibridni i kreativni tekstovi
– Dozvoljene su eksperimentalne forme: fragment, pismo, dnevnik, poezija u prozi, esejistika s
književnim elementima.
– Tema mora biti jasno prepoznatljiva u odnosu na fašizam, antifašizam, otpor, sjećanje,
nepravdu ili solidarnost.
– Tekst ne mora biti eksplicitno politički, ali mora imati kritički ili refleksivni potencijal.
5. Umjetničko-aktivistički i interdisciplinarni radovi
– Tekst može pratiti: umjetnički projekt, performans, akciju, istraživanje u zajednici
– Potrebno je objasniti kontekst, namjeru i društveni učinak rada.
– Ako je tekst dio šireg projekta, važno je naznačiti u kojoj je fazi projekt i kako se odnosi na temu antifašizma.
Stilske i etičke smjernice
– Tekstovi mogu biti oštri, polemični i kritični, ali: bez govora mržnje, bez poziva na nasilje,
bez dehumanizacije pojedinaca ili skupina.
– Poželjno je: jasno razlikovati analizu od pamfleta, kritizirati strukture, ideologije i diskurse, a
ne reproducirati iste obrasce isključivanja.
Uredničko pravo
Organizatori zadržavaju pravo predložiti manje jezične ili strukturalne intervencije te zatražiti doradu teksta prije objave, no sve izmjene provode se u dogovoru s autorom/icom.
Poziv pronađite ovdje.